Poznato je da poremećaji spavanja u školaraca mogu dovesti do slabije koncentracije, kraće pažnje i posljedično poteškoća učenja. Na webu naše Poliklinike ABR, možete pročitati i druge tekstove o poremećajima spavnja.

Poremećaj spavanja dovodi do problema u dnevnim aktivnostima. Zadnjih godina zbog sveopće digitalizacije u društvu postaje sve učestaliji. U stručnoj literaturi, nalazimo taj problem opisan pod pojmom „ Prekomjerna dnevna pospanost“( skraćeno PDP) ( eng: excessive daytime sleepiness,EDS). Česta je i neprepoznata a nepovoljno utječe na neurokognitivni razvoj , kognitivne vještine i školski uspjeh školaraca .

Pospanost je poteškoća održavanja željene razine budnosti, a prekomjerna dnevna pospanost (PDP) je povećana sklonost drijemanju u okruženju gdje se očekuje da je dijete budno i „bistro“. PDP zahvaća 10% do 20% mlađih školaraca, a čak 16% do 47% adolescenata. Roditelji je uglavnom ne prepoznaju a profesionalci nedovoljno vrednuju . Djeca uglavnom neznaju prepoznati ili ne mogu verbalizirati unutarnje stanje "pospanosti".

PDP nepovoljno utječe na razvoj neurokognitivnih vještina potrebnih za dobar školski uspjeh, osobito nepovoljno utječe na verbalne sposobnosti i složene kognitivne funkcije .To su razumijevanje čitanja, usmeno/sintaktičko razumijevanje, pravopisne i matematičke vještine .

Djecu sa PDP se etiketira kao lijene, nepažljive, nemotivirane i razmažene što dovodi do niskog samopoštovanja djece, a to otvara Pandorinu kutiju nedaća u neurorazvoju i budućnosti djece . Roditelji zamjećuju različite probleme kod djeteta ali ih ne povezuju sa PDP, jer vanjske manifestacije mogu biti varljive,naizgled paradoksalne i ovise o dobi djeteta.

Kako prepoznati pretjeranu dnevnu pospanost djece

Neka djeca mogu verbalizirati osjećaj umora , dosade, smanjenog raspoloženja, zijevaju, trljaju oči, pada im ili klima glava. Mlađa djeca su nepažljiva i hiperaktivna a starija impulsivna, ćudljiva, promjenljiva raspoloženja, apatična, nedovoljno zainteresirana , slabije pažnje i otežane koncentracije . Poznatiji nam je pojam školskog umora, ali bi ga trebali razlikovati od PDP. Umor je osjećaj nedostatka energije i nenormalna razina iscrpljenost nakon normalnih aktivnosti. Ponekada se i preklapaju. U školaraca se javljaju dvije grupe vanjskih manifestacija PDP : pojačana i smanjena aktivnost.

Prekomjerna dnevna pospanost sa pojačanim aktivnostima

Dijete je nemirno, stalno se vrpolji , nepažljivo , snižene koncentracije, emocionalno labilno, trajno je negativističko. Ima odbijajuće ili čak neprijateljsko ponašanje, razdražljivost, agresivnost i najrazličitije pretjerane reakcije u ponašanju uz slabiji školski uspjeh. Ova stanja su slična , bolje poznatom poremećaju ADHD-u (hiperaktivnosti s deficitom pažnje), stoga se često zamijenjuju.

Prekomjerna dnevna pospanost sa smanjenim aktivnostima

Školarci su tihi, bezvoljni, nepažljivi, neusredotočeni, zaboravljivi , povučeni i izolirani jer su zbog PDP propustili neka društvena zbivanja i socijalnu interakciju sa vršnjacima. Anksiozni su , depresivni i često žrtve vršnjačkog nasilja.

Koji su uzroci Prekomjerne dnevne pospanosti

PDP u većine djece je uzrokovana nedovoljnim trajanjem noćnog spavanja ( za dob) i poremećajima spavanja. Djeca su u zadnjem stoljeću „izgubila“ prosječno oko jedan sat spavanja. Važnu ulogu u ometanju dječjeg sna imaju vanjski utjecaji, koji dovode do cirkadijalne neusklađenosti tzv sindrom odgođenog spavanja/buđenja ili „spavanje do podne“, zatim neprimjerene dječje aktivnosti tijekom budnosti (manjak tjelesnih aktivnosti, sjedalački način života, pretilost) i „ gubljenje“ noći uz „ekrane i igrice“ . Rijeđi su uzroci zdravstvena stanja (poremećaj disanja u snu, kronična bol, noćni napadaji ) a izuzetno rijetko neurološke bolesti (narkolepsije, idiopatske hipersomnije) .

Kako se dijagnosticira Prekomjerna dnevna pospanost

Obzirom na visoku zastupljenost i potencijalne negativne posljedice, brzo otkrivanje, dijagnosticiranje i tretiranje PDP važna oblik pedijatrijske skrbi.

Prvi korak je upoznavanje roditelja , učitelja i opće populacije sa problemom koji poprima sve veće razmjere u školske djece. Dobro je da i profesionalci više vrednuju PDP.

Nepravilna dijagnoza može dovesti do neprimjerene upotrebe lijekova, koji bi mogli pogoršati pospanost, kao i posljedične zdravstvene tegobe, poremećaje ponašanja i poteškoće učenja.

Kada se roditelj javi pedijatru ili neuropedijatru uz anamnezu i klinički pregled djeteta učiniti se i dodatne pretrage , na primjer Epworthova mini ljestvica za procjenu pospanosti, krvna slika i elektroencefalogram (EEG). EEG snima aktivnosti mozga u različitim stadijima budnosti, pospanosti i spavanja .Stadiji su specifični za dob djeteta, po duljini i grafozapisu. Nekoj djeci će biti potrebno učiniti cijelonoćno EEG polisomnografsko snimnje, kojim će se dobiti podaci o kretanju očiju, mišića, radu srca, disanja, zasićenosti kisikom . Nekoj djeci će se učiniti MSLT test , za dodatnu procjenu postojanja poremećaja spavanja, pogotovo prekomjerne dnevne pospanosti i narkolepsije.

Kako se liječi Prekomjerna dnevna pospanost

Prema dobivenim podacima ( gore navedenih pretraga), planira se tretman za svako pojedinačno dijete.

Općenite preporuke u tretiranju PDP su pridržavanje optimalnih količina sna prema dobi. Školarci ( mlađi i stariji) trebali bi spavati noću 9 do 10 sati. Jutarnje buđenje ne bi trebalo biti teško. Vikend produžena spavanja bi trebala biti u razumnim granicama. Spavanje do podne nije poželjna opcija. Opće higijenske mjere uključuju spavanje noću . Dnevni , cirkadijalni (dvadesetčetverostani) ritam reguliran je unutrašnjim biološkim satom, određuje osnovne fiziološke funkcije , pa tako i spavanje noću. Preporuča se izbjegavati predugo korištenje ekrana, različite vrste (TV, mobilni, tableti, igrice) tijekom cijelog dana, a osobito neposredno prije spavanja jer može dovesti do teškoća usnivanja, manje ukupne količine sna i prekomjerne dnevne pospanosti. Rjeđe se radi o nekom zdravstvenom problemu, a kada se otkrije, tada se liječi osnovna bolest (noćna epilepsija, narkolepsija i dr).

Primarijus , dr.sc. med. Ljiljana Popović Miočinović

Neuropedijatar u Poliklinici ABR, Zagreb, Bužanova 10b/1